[Republika hrvatska] PRAVO NA SLOBODAN PRISTUP INFORMACIJAMA OD JAVNOG ZNAČAJA – PRAVNI OKVIR I POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE ovog PRAVA

Još jednom, u okviru programa “Informacija na dlanu” imamo tu čast da čitaocima i građanima predočimo kakvo je stanje u još jednoj zemlji regionu. U okviru ovog teksta u fokusu nam je Republika Hrvatska, odnosno ‘pravo na slobodan pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti’ u nama susednoj zemlji.

Za ovu divno analiziranu temu iz susedstva, ovog puta, zadužena je autorka Antonija Starčević – Više o autorki pročitati na dnu teksta.

Kakav je to pravni okvir i postupak za ostvarivanje prava u Hrvatskoj kada je reč o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja?

Originalan tekst autorke:

Pravni okvir slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja u Republici Hrvatskoj

Pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti definirano je člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 nadalje: Ustav) te je isto definirano u III. glavi pod osobnim i političkim slobodama i pravima i to na sljedeći način:

Pravo na pristup informacijama, Ustavom zajamčeno pravo, detaljnije je definirano Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, nadalje: Zakon). Predmetnim Zakonom uređuje se pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje te inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

Ključna institucija, odnosno u ovom slučaju osoba, je Povjerenik za informiranje, a kojeg Povjerenika na temelju javnog poziva bira Hrvatski sabor na razdoblje od pet godina. Glavna odlika Povjerenika je da je njegov rad samostalan i neovisan, dok on za svoj rad odgovara tijelu koje ga je izabralo, odnosno Hrvatskom saboru.

Odgovor na pitanje kome su dostupne informacije od javnog značaja, kako se pravo na pristup informacijama od javnog značaja može ostvariti nalazimo u odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime člankom 6. Zakona nedvojbeno je definirano da su informacije dostupne svakoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno svakoj osobi bez diskriminacije.

U odnosu na tijela javne vlasti  nužno je navesti da su ista u obvezi na internetskim stranicama objavljivati informacije odnosno dokumente navedene u člancima 10.-12. Zakona, te se isto posebno ogleda u obvezi tijela javne vlasti da imenuju službenika za informiranje pri čemu je nužno da tijelo javne vlasti vode upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama.

Naravno, jednako tako kako su javna tijela u obvezi objavljivati informacije Zakon predviđa i izvjesna ograničenja u pravu na pristup informacije, pri čemu je u taksativno nabrojenim slučajevima javno tijelo u obvezi provesti test razmjernosti i javnog interesa da bi se utvrdilo prevladava li potreba zaštite ograničenja ili javni interes.

Kako se pravo na pristup informacijama ostvaruje u Republici Hrvatskoj?

Zahtjev se podnosi nadležnom tijelu bilo u usmenom obliku (u ovom slučaju se sastavlja službena bilješka) ili u pismenom obliku pri čemu podnositelj zahtjeva nije u obvezi navesti razloge podnošenja zahtjeva, niti ima obvezu plaćanja sudske i upravne pristojbe.

Nadalje, nadležno tijelo o zahtjevu za pristup informacijama mora odlučiti u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, a koji rokovi se mogu produljiti u Zakonom određenim slučajevima, za daljnjih 15 dana.

Što zakonodavac misli pod pojmom uredan zahtjev? Uredan zahtjev je zahtjev podnesen nadležnom tijelu uz navođenje:

• naziva i sjedišta tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
• podaci koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,
• ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Naime, tijela javne vlasti, u pravilu, imaju jasne smjernice za podnošenje zahtjeva, tako Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na službenim stranicama daje jasne smjernice o načinu podnošenja zahtjeva: https://www.mirovinsko.hr/hr/pristup-informacijama/44, a na kojim stranicama se nalazi i tiskanica za podnošenje Zahtjeva za pristup informacijama u sljedećoj formi:

Tijelo javne vlasti je tijelo prvog stupnja, dok je prethodno spomenuti Povjerenik za informiranje tijelo drugog stupnja, kojem se u roku od 15 dana, od dana dostave rješenja tijela javne vlasti, može izjaviti žalba. Ujedno je bitno napomenuti da stranka može podnijeti žalbu Povjereniku za informiranje, i za slučaj ako javno tijelo propusti odlučiti o zahtjevu u propisanom roku.

Povjerenik za informiranje ne može o žalbi odlučivati mjesecima, već mu je Zakon ostavio rok od 30 dana od dana predaje uredne žalbe, osim za slučaj kada je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa te je u tom slučaju rok za odlučivanje u žalbi 60 dana, od uredne predaje žalbe.

Obzirom da protiv rješenja Povjerenika za informiranje nije dopuštena žalba, pravnu zaštitu, odnosno pravo na slobodan pristup informacijama, stranka može pokušati ostvariti pokretanjem upravnog spora pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, o kojoj tužbi Visoki upravni sud mora donijeti odluku u roku od 90 dana.

Ako uzmemo u obzir da je pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti ustavno pravo podnositelja zahtjeva, a za slučaj da Visoki upravni sud odbije upravnu tužbu, podnositelj može podnijeti Ustavnu tužbu.

Bitno je napomenuti da nadzor na primjenom Zakona obavljaju povjerenik te inspektori u inspekcijskom postupku. Zakonom je također definirana obveza izvješćivanja tijela javne vlasti, a koja izvješća se dostavljaju Povjereniku za informiranje do 31. siječnja tekuće godine.