U okviru programa “Informacija na dlanu” želeli smo da našim čitaocima i građanima predočimo kakvo je stanje u regionu. U okviru ovog teksta u fokusu nam je Bosna i Hercegovina, odnosno sloboda pristupa informacijama od javnog značaja u nama susednoj zemlji.
Za ovu divno analiziranu temu iz susedstva zadužen je autor: Nihad Odobašić – Više o autoru pročitati na dnu teksta.
Kakav je to pravni okvir i postupak za ostvarivanje prava u BiH kada je reč o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja?
Originalan tekst autora:
Regulacija prava na pristup informacijama u BiH
U demokratskim društvima javne vlasti imaju dužnost u osiguravanju javnosti njihovog rada, te pravovremenom i detaljnom obavještavanju građana, odnosno javnosti o svojim aktivnostima. U tom smislu kao jedno od prava koje pripada građanima, odnosno obaveze na strani javne vlasti formulirano je pravo na pristup informacijama koje obuhvata dostupnost i pristup informacijama pod kontrolom javne vlasti svim fizičkim i pravnim osobama.
Navedeno pravo na pristup informacijama danas predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava, zaštićeno međunarodnim konvencijama kao sine qua non razvoja demokratskog društva.
S tim u vezi i u Bosni i Hercegovini je navedeno pravo indirektno prepoznato i zaštićeno kao ustavno pravo. Naime, u članu II 3. Ustava Bosne i Hercegovine u “katalogu prava” je prepoznato pravo na “slobodu izražavanja”, koja obuhvata i u sebi sadrži pravo na pristup informacijama. Pored ovoga, kako je poznato sloboda izražavanja zaštićena je članom 10 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (“EKLJP”), a upravo Ustav Bosne i Hercegovine propisuje direktnu primjenu i nadzakonsku snagu EKLJP-a.
Uz ustavnu zaštitu prava na slobodan pristup informacijama, osnovni zakon kojim je detaljnije uređena ova oblast predstavlja Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH (Sl. gl. BiH broj 28/00, 45/06, 102/09, 62/11 i 100/13, “Zakon”) donesen 2000. godine na državnom nivou, te entiteski zakoni iz 2001. godine.
O Zakonu o slobodi pristupa informacijama u BiH
U uvodnim odredbama Zakona ističe se kako su informacije pod kontrolom javnih organa javno dobro, te da javni pristup takvim informacijama promovira veću otvorenost i odgovornost javnih organa, kao i da su takve informacije neophodne za demokratskih proces.
Zakon jasno predviđa kako svaka fizička ili pravna osoba ima pravo pristupa takvim informacijama, te da tom pravu odgovara obaveza javnih organa u objavljivanju informacija. Ipak, Zakon predviđa i određene izuzetke i to u onim situacijama kada bi se otkrivanjem informacije mogla izazvati značajna šteta po određene javne interese, tačno navedene u članu 6 Zakona. Pored ovog, Zakon predviđa još neke izuzetke, no bez obzira na to jasno predviđa obavezu objavljivanja traženih informacija u svakom slučaju kada je to opravdano javnim interesom.
Postupak pristupa informacijama u BiH
Pravo na pristup informacijama se ostvaruje podnošenjem zahtjeva nadležnom javnom organu, i to uz ispunjenje formalnih uslova:
- Pismena forma zahtjeva na zvaničnim jezicima u Bosni i Hercegovini;
- Dovoljno podataka o prirodi i/ili sadržaju informacija kako bi javni organ mogao pronaći tražene informacije;
- Navođenje podataka o podnositelju zahtjeva.
Nakon prijema zahtjeva, javni organ obrađuje zahtjev te rješenjem obavještava podnosioca zahtjeva da li je pristup odobren u cjelosti ili djelimično. Na dostavljeno rješenje moguće je izjaviti žalbu i to voditelju nadležnog drugostepenog javnog organa.
Zakon propisuje da obradu zahtjeva pri javnim organima vrše (I) dužnosnici za informisanje, čije imenovanje je obaveza svim javnim organima, baš kao i objavljivanje (II) vodiča kojim se svim licima omogućava pristup informacijama, (III) indeks registra vrsta informacija koje su pod kontrolom javnog organa, (IV) statističkih podataka, (V) godišnjih izvještaja.
Ipak, u praksi je slučaj da mnogi javni organi nisu imenovali službeni za informisanje, kao i da samo određeni javni organi sačinjavaju indeks registre informacija i vodiče kojima bi svim fizičkim i pravnim licima omogućili uvid u proceduru i način ostvarivanja prava na pristup informacijama.
Uloga Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine i kaznene odredbe
U provedbi Zakona značajnu ulogu ima institucija Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine (“Ombudsman”), koja u obavljanju svoje funkcije može: razmatrati sačinjavanje i dostavljanje informacija, kao što su vodiči i opšte preporuke za olakšavanje provođenja i primjenu Zakona, uključiti u godišnji izvještaj poseban dio koji se odnosi na aktivnosti vezano za provođenje Zakona, te predlagati svim nadležnim ministarstvima u BiH uputstava za primjenu Zakona.
S ciljem realizacije svoje nadležnosti utvrđene Zakonom, Ombudsman je uspostavio mehanizam za praćenje stanja u ovoj oblasti na način da prati izvršenje obaveza javnog organa utvrđene Zakonom, te postupa po žalbama koje joj stranke upućuju.
Zakon sadrži i kaznene odredbe koje propisuju za nadležne javne orgae koji ne ispunjavaju obaveze iz Zakona novčane kazne i to u iznosu od 1.000 do 15.000 KM, ali i za odgovorno lice u javnom organu i to u iznosu od 1.000 do 10.000 KM. Inspekcijski nadzor nad provođenjem Zakona vrši Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH, kome se svaki podnosilac zahtjeva može obratiti radi zaštite prava na slobodan pristup informacijama, tj. kada mu javni organ onemogućava ostvarivanje prava utvrđenih Zakonom.
Autor teksta:
Nihad Odobašić je student doktorskog studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Polje njegovog interesovanja primarno predstavlja pravo konkurencije i regulatorno pravo, no u svom radu se dotiče i javnopravnih oblasti, prvenstveno ustavnog prava i zaštite ljudskih prava i sloboda. Trenutno je zaposlen u jednoj od advokatskih kancelarija u Sarajevu, te za sva pitanja autoru moguća je komunikacija putem e-maila: nihad.odobasic@hotmail.com
