Snimanje službenog lica – kako i kada?

Snimanje policije

Nije retko da će svako od nas doći u kontakt sa službenicima policije ili komunalne milicije, čak i da nismo ništa protivzakonito uradili. Jednostavno rutinska kontrola je uvek moguća i to bi trebalo da nas raduje iz razloga što znamo da se radi na povećavanju naše bezbednosti. Znači da službenici koje plaćamo iz budžeta, koji punimo plaćanjem poreza, zapravo rade svoj posao.

Međutim, kao i u svakoj struci, postoje različiti profili ličnosti koji su zapošljeni u policiji i komunalnoj miliciji. Neki su potpuno sposobni da adekvatno obavljaju svoj posao, dok postoje i oni slučajevi gde lica zapošljena na ovim veoma važnim funkcijama, nisu u stanju da obavljaju svoj posao kako treba.

Snimanje službenog lica nije ni jednim jedinim zakonom niti odredbom zabranjeno, osim u posebnim slučajevima. Snimanje može da se zabrani u slučaju da ugrožava određenu istragu koja je u toku, i to samo kada je to neophodno, kako se ne bi ugrozio tok istrage.

Da li građanin sme da snima policajca? 

DA – nameće se prvi odgovor!

Prema izjavi Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, objava koja je napravljena još 2015:

Svaki javni službenik, pa razume se i policajac, pogotovo u trenucima kad primenjuje silu, mora da računa s tim da je njegovo postupanje apsolutno legitimni predmet interesovanja javnosti. Policajci imaju prava na privatnost kao i drugi građani, ali onda kad nisu na dužnosti. Dok su na dužnosti njihovi postupci su prioritetno podložni odredbama zakona kojima se uređuje pravo javnosti da zna i pravo javnog informisanja, a ne zakona kojima se štiti privatnost.

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, objavljeno 26. januara 2015. godine

Radi sopstvene sigurnosti građani uvek imaju pravo da snimaju svoje susrete sa policajcem. Važno je istaći, da uprkos mogućem negodovanju snimanog policajca, nijednim zakonskim aktom nije zabranjeno pravljenje video zapisa na kojem se jasno vidi službeno lice u vršenju službene dužnosti. Naravno ovde se misli da pri samom snimanju ni u kom slučaju ne ometamo službeno lice u vršenju službene dužnosti.

Međutim, postoje samo određene vanredne okolnosti u kojima je policija ovlašćena da zabrani snimanje i to:

  • U slučaju da ih lice snimanjem evidentno sprečava u vršenju službene dužnosti čime podleže gonjenju po članu 322 Krivičnog zakonika.
  • Službeno lice, po Zakonu o policiji (član 65, stav 3) ovlašćeno je da zabrani snimanje u cilju zaštite interesa postupka, radi bezbednosti žrtava krivičnih dela ili prekršajnih radnji.
  • Ako se snima mesto, poput diplomatsko-konzularna predstavništva i rezidencije, gde je zabrana snimanja obeležena propisanim znakom.

U svim drugim slučajevima, građani imaju nedvosmisleno pravo da vrše snimanje rada policije.

Ukoliko službeno lice izda naredbu da se snimanje prekine, a nisu ispunjeni uslovi za nastupanje ovlašćenja, treba postaviti pitanje da navede naziv, član i sadržaj zakona na osnovu kog izdaje takvo naređenje.

Dodatno, policijski službenik se ne može pozivati na privatnost kada obavlja službenu dužnost, zato što obavlja dužnost koja je od javnog interesa!

Predstavnik Sindikata srpske policije, Dragan Žebeljan je 2015. izjavio za “Blic” da je rad policije i komunalne policije javan kako ga obavljaju javni službenici, što snimanje čini dozvoljenim kada se taj isti rad ne ometa.

Kako je dozvoljeno snimanje? Šta znači propisno snimanje službenog lica?

Kako da znamo da ne ometamo službeno lice u vršenju službene dužnosti?

Potrebno je da snimanje vršiš na način koji ne može da bude protumačen kao ometanje – sa što manje interakcije sa policajcem, i na određenoj fizičkoj distanci. Dakle da se ne približavamo službenom licu na više od 30-50 centimetara, osim ako službeno lice to ne zahteva od nas izričito. Kada se kaže što manje interakcije, znači da odgovaramo samo na postavljena pitanja, ili neodgovaramo na pitanja uopšte dok naš advokat ne dođe na lice mesta.

Važno je da se vidno i ni na koji način ne ugrožava bezbednost kako službenog lica, tako ni snimatelja.

Šta ako policajac preti da će nas uhapsiti ili na koji drugi način primorati da prestanemo sa snimanjem?

Ako nam policajac kog snimamo, bez obrazloženja, traži da prestanemo sa snimanjem, a pri tom preti vređa, ili nas čak fizički napadne, to je prekoračenje ovlašćenja i postoji način da se zatraži zaštita na različite načine:

  • podnošenjem pritužbe MUP-u,
  • obraćanjem Zaštitniku građana,
  • pokretanje krivičnog ili parničnog postupku, ako je svojim ponašanjem policajac učinio krivično delo ili nam naneo materijalnu/nematerijalnu štetu.

U slučaju da nam službeno lice koje snimamo traži da mu predamo mobilni ili kameru, imamo pravo da zahtevamo da nam obrazloži po kom osnovu nam oduzima predmet, da pitamo da li nas sumnjiče za neko krivično delo i koje je to delo, kao i da li će nam, i kada, biti izdata potvrda o privremeno oduzetim predmetima. 

Ukoliko nam policajac oduzme mobilni kojim je sniman u vršenju službene dužnosti, savet je držati mobilni zaključanim, i da policajcu koji želi da ga oduzme ne pružimo informacije o šifri za otključavanje mobilnog telefona. Šifru možemo ukucati samostalno i svojevoljno, i to samo u svrhu dolaženja do spornog snimka, ali policajac nema pravo da obriše snimak. Najbolje je sačekati nalog kojim se zahteva brisanje snimka. Takođe, nije pametno odmah objaviti zabeleženi snimak, pre prethodnog savetovanja sa odabranim advokatom.

Zloupotreba službenog položaja!

Šta je to prekoračenje službene dužnosti? Zloupotreba službenog položaja?

Krivični zakonik republike Srbije izričito naglašava šta je to zloupotreba službenog položaja i to članom 359.

Zakon kaže da službeno lice koje iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granice svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom fizičkom ili pravnom licu kakvu korist (materijalnu ili nematerijalnu), drugom nanese kakvu štetu ili teže povredi prava drugog, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Takođe, ako sebi, prilikom zloupotrebe službenog položaja, sebi pribavi imovinsku korist u iznosu preko četristopedeset hiljada dinara (45.000,00 rsd), učinilac (recimo: policajac) će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Ako pak vrednost pribavljene imovinske koristi, proistekle iz zloupotrebe službenog položaja, prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara (1.500.000,00 rsd), učinilac (npr. policajac) će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina zatvora.

Lekcija iz pravne pismenosti:

Potpuno je legitimno i opravdano ne slagati se oko bitnih činjenica sa policajcem. To sa sobom nosi i pravo da se odbije potpisivanje zapisnika, a ovo se naročito odnosi na ljude koji su uvereni da svojih ponašanjem nisu postupili protivpravno i nezakonito u datoj situaciji u kojoj je intervenisala služba policije.

Potpisivanje zapisnika je formalno priznanje dela za koje nas terete, na osnovu zvanične zabeleške (zapisnika) koju je sačinilo službeno lice (policajac). U slučaju nepotpisivanja, u zakonskom roku se izlazi pred prekršajnog sudiju, odakle se postupak nastavlja.

Važno je da znamo svoja prava i mogućnosti. Policija je tu pre svega da nas zaštiti.

Takođe, jako je važno razumeti da policajac nije tu da donosi sud o tome da li smo krivi ili ne. Njegovo je da se stara o bezbednosti i zakonitosti na delu, ukoliko postoji osnovana sumnja za to. Nadležni sudije, javni tužioci i ostali organi su tu da se dalje bave našom problematikom (ako ikakve ima).

Policija, kao i svi drugi državni i javni službenici, tu su kako bi radili za nas građane, a ne da uteruju strah tim istim građanima / poreskim obveznicima, koji im daju platu i finansiraju njihovu službu.

Još je važnije zapamtiti da se prema službenicima policije i drugim organima reda odnosimo s puno poštovanja, pre svega jer rade jedan vrlo nezahvalan i nebezbedan posao, dovodeći svoju bezbednost u pitanje, da bismo mi ostali bezbedni, a kao drugo, ako ih finansiramo, red je i da ih poštujemo zbog novca koji u njih ulažemo!

Autor: Tadija Mitić

Izvor: Službeni Glasnik RS, Paragraf Lex, Blic, Centar za autoritarne studije, Udruženje Građanske inicijative

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *