Skip to content
Home » Blog » EPIDEMIJA COVID-19 | PRAVA I OBAVEZE POSLODAVACA |

EPIDEMIJA COVID-19 | PRAVA I OBAVEZE POSLODAVACA |

EPIDEMIJA

Kako su ljudi i u Republici Srbiji veoma oprezni, neki i previše, dok drugi potpuno ne shvataju situaciju ozbiljno, svakako postoji opravdanje za oba pristupa. Obzirom na prognoze da će u Srbiji doći do širenja epidemije zbog virusa, neophodno je da se poslodavci odgovorno ponašaju u pogledu rešavanja radno-pravnog statusa zaposlenih.  

Kada je u pitanju rešavanje radno-pravnog statusa zaposlenih kod poslodavca kod koga dođe do privremenog prekida obavljanja delatnosti zbog potencijalne epidemije, u toj situaciji ima mesta primeni člana 117. Zakona o radu, kojim je propisano da zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu za vreme prekida rada do koga je došlo naredbom nadležnog državnog organa ili nadležnog organa poslodavca zbog neobezbeđivanja bezbednosti i zaštite života i zdravlja na radu, koja je uslov daljeg obavljanja rada bez ugrožavanja života i zdravlja zaposlenih i drugih lica, i u drugim slučajevima, u skladu sa zakonom.

Šta to znači?

Vi kao radnik u firmi, odnosno zaposleni u preduzeću, imate pravo na naknadu zarade (platu) u visini koja je određena ugovorom o radu, koji ste potpisali prilikom zaposlenja, odnosno onako kako je propisana opštim aktom (npr. Statutom) firme, iako je došlo do prekida rada zbog epidemije, koji je prestao naredbom nadležnog državnog organa (Ministarstva) ili nadležnog organa poslodavca (upravni odbor) zbog neobezbeđivanja bezbednosti i zaštite života i zdravlja na radu.

Opštim aktom (statutom firme, pravilnikom o radu, pravilnikom o sistematizaciji i organizaciji firme), kao i ugovorom o radu, mogu da se utvrde i drugi slučajevi u kojima zaposleni ima pravo na naknadu zarade.

sTATUS ZAPOSLENOG za vreme epidemije|

Poslodavac nema mogućnost da za vreme prekida rada do kojeg može doći bez krivice zaposlenog uputi zaposlene na korišćenje neplaćenog odsustva, u smislu odredbe člana 78. Zakona o radu. 

Znači, ako nije došlo do prekida rada krivicom radnika, već je do prekida rada došlo krivicom ili uzrokom poslodavca, kao i ako je došlo do prekida zbog kakve vanredne situacije (epideimja, elementarna nepogoda i slično), poslodavac ne može svog radnika da uputi na neplaćeno odsustvo sa rada.

Poslodavac nema mogućnost da za vreme prekida rada do kojeg može doći bez krivice zaposlenog uputi zaposlene na korišćenje neplaćenog odsustva, u smislu odredbe člana 78. Zakona o radu.

Slučajevi za koje poslodavac može odobriti neplaćeno odsustvo, kao i dužina trajanja neplaćenog odsustva nisu utvrđeni Zakonom o radu. Te odredbe se najčešće nalaze u opštim ili posebnim kolektivnim ugovorima (ukoliko ih ima) ili u internim/opštim aktima škole (statut, pravilnik o radu firme, itd). Zakon o radu takođe ne upućuje da se ovo pitanje uredi opštim aktom ili ugovorom o radu, što znači da poslodavac ima slobodu da oceni da li u konkretnom slučaju može da odobri zaposlenom korišćenje neplaćenog odsustva, imajući u vidu razloge iznete u zahtevu zaposlenog, kao i da njegovo odsustvo neće da remeti organizaciju i proces rada.

Međutim, svrha neplaćenog odsustva koju je zakonodavac imao u vidu propisujući ovu odredbu su, pre svega, porodične i druge privatne i lične obaveze zaposlenog koje zahtevaju da privremeno odsustvuje sa rada, te se ovaj institut ne bi mogao primeniti u slučaju kada je potrebno da svi zaposleni bez njihove krivice odsustvuju sa rada zbog potencijalne epidemije.

Institut neplaćenog odsustva u ovom slučaju nije moguće primeniti naročito zato što Zakon o radu i u odredbi člana 116. propisuje slučaj kada zaposleni ima pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, s tim da ta naknada ne može biti manja od minimalne zarade utvrđene u skladu sa ovim zakonom, za vreme prekida rada, odnosno smanjenja obima rada poslodavca, do kojeg je došlo bez krivice zaposlenog, najduže do 45 radnih dana u kalendarskoj godini, a izuzetno u slučaju prekida rada, odnosno smanjenja obima rada, koje zahteva duže odsustvo, s tim što poslodavac može, uz prethodnu saglasnost ministra, zaposlenog uputiti na odsustvo duže od 45 dana, uz isplatu iste ove naknade zarade.

Dakle, zakonom su propisani mogući načini rešavanja statusa zaposlenih kada dođe do prekida rada poslodavca bez krivice zaposlenih i u tom smislu neplaćeno odsustvo koje je uređeno posebnim članom ima potpunu drugačiju svrhu i namenu.

Svakako, u konkretnom slučaju je najprimerenije primeniti pomenutu odredbu člana 117. Zakona o radu i u slučaju potencijalne opasnosti za bezbednost i zaštitu života i zdravlja zaposlene uputiti na “prinudni odmor”, odnosno privremeno odsustvo sa rada, ali uz isplatu naknade zarade u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu. Zakon o radu upućuje da se visina naknade propiše opštim aktom, što znači da nije zagarantovan ni minimalni iznos ove naknade, već poslodavac ima diskreciono pravo da je sam utvrdi. Takođe, za primenu ovog instituta ne zahteva se nužno da je do prekida rada došlo naredbom nadležnog državnog organa, već ovakvu odluku može da donese i nadležni organ poslodavca jer nije u mogućnosti da u datim uslovima obezbedi zaštitu života i zdravlja zaposlenih na radu, koja je uslov daljeg obavljanja rada bez ugrožavanja njihovog života i zdravlja.

Drugim rečima|

Najprimerenije je da poslodavac u slučaju epidemije (npr. aktuelnog koronavirusa) uputi radnika / zaposlenog na “prinudni odmor”, odnosno privremeno odsustvo sa rada ili rad od kuće (u smislu aktuelnog kućnog karantina), ali uz isplatu naknade zarade kolika stoji u ugovoru o radu, odnosno koliko je pripisano opštim aktom firme (npr. statutom). sistematizacijom, itd).

RAD OD KUĆE|

Dodatno, poslodavac u ovakvim specifičnim okolnostima može da uputi zaposlene da rade od kuće, podrazumeva se kada priroda posla i organizacija rada kod poslodavca to dozvoljavaju.

RAD OD KUĆE
RAD OD KUĆE

Šta predstavlja rad od kuće?

Naime, rad od kuće, u skladu sa odredbom člana 42. Zakona o radu podrazumeva rad koji za poslodavca obavlja zaposleni u prostorijama u kojima živi, kući ili stanu. Za rad od kuće neophodno je da zaposleni ima određena sredstva za rad koja obezbeđuje, instalira i održava poslodavac u mestu života zaposlenog. Ostali uslovi rada za obavljanje poslova od kuće, ugovaraju se ugovorom o radu, odnosno u konkretnom slučaju aneksom ugovora o radu koji poslodavac zaključuje sa zaposlenim, iako prema stavu inspekcije rada rad od kuće u slučaju ovakvih vanrednih okolnosti može da se naloži zaposlenima i samo na osnovu odluke poslodavca bez zaključenja odgovarajućeg aneksa ugovora o radu.

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ZAPOSLENIH|

Kada je u pitanju zdravstvena zaštita zaposlenih, važno je naglasiti da zaposleni pre svega ima pravo na odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, zaštitu ličnog integriteta, dostojanstvo ličnosti i druga prava u slučaju bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti, materijalno obezbeđenje za vreme privremene nezaposlenosti, kao i pravo na druge oblike zaštite, u skladu sa zakonom i opštim aktom, odnosno ugovorom o radu, u skladu sa odredbom člana 12. stav 1. Zakona o radu.

EPIDEMIJA COVID-19 | PRAVA I OBAVEZE POSLODAVACA |

Društvena briga za zdravlje zaposlenih na nivou poslodavca propisana je u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti . Kako je propisano, Zakonom je na generalan način utvrđena obaveza poslodavca da organizuje i obezbeđuje iz svojih sredstava zdravstvenu zaštitu zaposlenih radi stvaranja uslova za zdravstveno odgovorno ponašanje i zaštitu zdravlja na radnom mestu zaposlenog.

Odredbom člana 14. Zakona propisano je da poslodavac organizuje i obezbeđuje iz svojih sredstava zdravstvenu zaštitu zaposlenih radi stvaranja uslova za zdravstveno odgovorno ponašanje i zaštitu zdravlja na radnom mestu zaposlenog, koja obuhvata najmanje:

  1. Lekarske preglede radi utvrđivanja sposobnosti za rad, po nalogu poslodavca;
  2. Sprovođenje mera za sprečavanje i rano otkrivanje profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom i sprečavanje povreda na radu;
  3. Preventivne preglede zaposlenog (prethodne, periodične, kontrolne i ciljane preglede) u zavisnosti od pola, uzrasta i uslova rada, kao i pojave profesionalnih bolesti, povreda na radu i hroničnih bolesti, u skladu sa zakonom;
  4. Preglede zaposlenog koji se obavezno sprovode radi zaštite životne i radne sredine, radi zaštite zaposlenog od zaraznih bolesti u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita stanovništva od zaraznih bolesti, radi zaštite potrošača, odnosno korisnika i druge obavezne zdravstvene preglede, u skladu sa zakonom;
  5. Upoznavanje zaposlenih sa merama zaštite zdravlja na radu i njihovo obrazovanje u vezi sa specifičnim uslovima, kao i sa korišćenjem sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu i kolektivnim merama bezbednosti i zdravlja na radu, u skladu sa propisima kojima se uređuje bezbednost i zdravlje na radu;
  6. Obezbeđivanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uslova (sanitarnih uslova) u objektima pod sanitarnim nadzorom i drugim objektima u kojima se obavlja delatnost od javnog interesa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanitarni nadzor, kao i obezbeđivanje i sprovođenje opštih mera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita stanovništva od zaraznih bolesti;
  7. Druge preventivne mere (preporučenu imunizaciju, neobavezne sistematske preglede), u skladu sa opštim aktom poslodavca;
  8. Praćenje uslova rada i bezbednosti na radu, kao i procenu rizika na radnom mestu, u cilju unapređivanja uslova rada i ergonomskih mera, prilagođavanjem rada psihofiziološkim sposobnostima zaposlenog;
  9. Praćenje obolevanja, povređivanja, odsutnosti sa posla i smrtnosti, posebno od profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom, povreda na radu i drugih oštećenja zdravlja koja utiču na privremenu ili trajnu izmenu radne sposobnosti, u skladu sa zakonom;
  10. Učešće u organizaciji režima rada i odmora zaposlenog, kao i u proceni nove opreme i novih tehnologija, sa zdravstvenog i ergonomskog stanovišta;
  11. Sprovođenje mera za unapređivanje zdravlja zaposlenog koji je izložen zdravstvenom riziku u toku procesa rada, uključujući i ocenjivanje i upućivanje zaposlenog na posebno teškim i rizičnim poslovima na zdravstveno-preventivne aktivnosti i odmor;
  12. Ukazivanje prve pomoći u slučaju povrede na radu i obezbeđivanje uslova za pružanje hitne medicinske pomoći, u skladu sa zakonom.

Društvena briga za zdravlje na nivou poslodavca, obuhvata i prethodne i periodične preglede radnika koji rade na radnim mestima sa povećanim rizikom, na način i po postupku utvrđenim propisima kojima se uređuje oblast bezbednosti i zdravlja na radu.

U obezbeđivanju društvene brige za zdravlje na nivou poslodavca, poslodavac je dužan da zaposlenima obezbedi i druge mere bezbednosti i zdravlja na radu, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast bezbednosti i zdravlja na radu.

PRAVO NA INFORMISANOST|

Na kraju, u skladu sa odredbom člana 16. Zakona, građanin, a naročito poreski obveznik, ima pravo na informacije koje su potrebne za očuvanje i unapređenje zdravlja i sticanje zdravih životnih navika, na informacije o uzrocima, pojavama, širenju, načinu sprečavanja i suzbijanja bolesti i povreda od većeg javnozdravstvenog značaja, kao i na informacije o faktorima životne i radne sredine, koji mogu uticati na zdravlje, u skladu sa zakonom.

Poreski obveznik ima pravo da bude obavešten o zaštiti svog zdravlja za slučaj izbijanja epidemije, veće nepogode i nesreće (opasnosti od jonizujućeg zračenja, trovanja i dr.), kao i druge krizne i vanredne situacije.
PRAVO NA INFORMISANOST

Poreski obveznik ima pravo da bude obavešten o zaštiti svog zdravlja za slučaj izbijanja epidemije, veće nepogode i nesreće (opasnosti od jonizujućeg zračenja, trovanja i dr.), kao i druge krizne i vanredne situacije.

Nadležna zdravstvena ustanova (najčešće lokalni ili republički Institut za javno zdravlje), drugo pravno lice i privatna praksa, dužni su da o izbijanju epidemije i druge krizne i vanredne situacije bez odlaganja dostave istinite podatke nadležnim organima jedinice lokalne samouprave, autonomne pokrajine i Republike Srbije, koji o tome bez odlaganja obaveštavaju javnost, u skladu sa zakonom.

Poslodavac u takvoj situaciji treba da preduzme mere u cilju zdravstvene zaštite zaposlenih na najvišem nivou i da kao odgovorno lice za svoje zaposlene, postupajući po prethodno navedenim odredbama Zakona, ukaže zaposlenima koje sve mere prevencije treba preduzeti u cilju sprečavanja širenja epidemije, da ih dodatno informiše da se u slučaju pojave simptоma mоgu оbrаtiti nа dеžurni tеlеfоn nadležnom ministarstvu zdravlja ili institutima i zavodima za javno zdravlje nа tеritоriјi оpštine nа kојoj bоrаve, i postupi po drugim napred navedenim obavezama u skladu sa Zakonom.

Telefoni pozivnih centara za prijavu korona (COVID-19) virusa:

izvor slike: kurir.rs

Gradski zavod za javno zdravlje Beograd
ul. Bulevar Despota Stefana br. 54a, 11000 Beograd
011/2078-673 (do 17 časova)
064/8503-057 (od 17 do 22 časa)

Institut za javno zdravlje Niš
Bulevar dr Zorana Đinđića br.50, 18000 Niš
060/4119-416

Institut za javno zdravlje Kragujevac
ul. Nikole Pašića br. 1, 34000 Kragujevac
065/8776-914

Institut za javno zdravlje Vojvodine
ul. Futoška br. 121, 21000 Novi Sad
064/8028-894
064/8028-895

Detaljnije pročitajte na portalu Paragraf Lex koji je ujedno poslužio i kao izvor za ovaj tekst

Autor: Tadija Mitić

Izvor: Vebsajt Paragraf Lex

15 thoughts on “EPIDEMIJA COVID-19 | PRAVA I OBAVEZE POSLODAVACA |”

  1. Koja su prava zaoslenog kada poslodavac pojedinim zaposlenima omoguci rad od kuce, a pojedinima kaze da mora da dolaze na posao, a ukoliko ne zele da rade da koriste odmor I bolovanje? Zar zaposleni nemaju ista prava? Zar je zivot pojedinih vise vredan od ostalih? Zar ovo nije diskirminacija I kako se ponasati pod ovakvim pritiskom I nebrigom od strane poslodavca?

    Da li poslodavac u vreme vanrednog stanja sme da da zaposlenom da otkaz ukoliko zaposleni odbije da dolazi na posao zbog gore navedenog, insistirajuci da I on zeli da radi od kuce?

    Posto poslodavac nije obezbedio osnovne mere zastita za zaposlene, a zahtev odlazak na posao, ukoliko se desi da se zaposleni zarazi Korona virusom, da li moze da optuzi poslodavca I sudski zahteva naknadu ?

    1. Poštovana,
      Potrudiću se da odgovorim na sva pitanja, oprostite i slobodno pitajte ponovo ako neko preskočim (neće biti namerno).

      Zavisno od toga koja je vrsta posla u pitanju, kao i pozicija na samom poslu, nekima poslodavac može da dozvoli rad od kuće, jer priroda njihovog neophodnog poslovnog okruženja to dozvoljava, dok je za druge neophodno da se pojave na svoje radno mesto. Zaposleni imaju ista prava, naravno, samo neke pozicije su odgovornije (i trebalo bi da budu više i plaćene, a nije NEretko da za istu platu, zaposleni imaju veću odgovornost od drugih), te je samim tim neophodno da zaposleni na odgovornijoj poziciji u obavezi da dolazi na posao i održava minimum rada institucije.
      Da pojasnim ovu dugu rečenicu:
      Dobar primer bi bila prosveta. Zašto? Zato što u prosveti, recimo, profesori će u ovom konkretno slučaju “COVID-19”, predavati deci iz svojih domova putem online platforim. Sa druge strane, uprava škole (direktor i pomoćnik direktora ako ga ima), administracija (sekretarijat i računovodstvo), kao i pomoćno osoblje (čuvene “tetkice” i “čikice” – kuriri/domari) su u obavezi da održavaju minimum procesa rada kroz dežurstva. Pa opet zašto? Pa prosto zobg prirode posla. Kada prođe ova epidemija, svi radnici će morati da se vrate na svoja radna mesta i nastave da nesmetano obavljaju svoj posao. Da bi to bilo moguće, neophodno je održavati stanje koje je ostavljeno pre proglašavanja vanrednog stanja. Takođe, ti isti radnici koji su usmereni na rad od kuće, moraju da primaju platu, moraju da imaju ažurno održavan radno-pravni status, ustanova mora da ima ažurno održavan upravno-upravno pravni status, mora daa se održava minimum higijene dok se zaposleni ne vrate na rad u svojim institucijama/firmama. Sve ovo moraju obavljati lica koja su se prihvatila svojih odgovornih pozicija.
      Jeste, često deluje kao nepravda, ali nažalost, sve što možete uraditi je da zahtevate odmor ili otvorite bolovanje.

      Da li poslodavac u vreme vanrednog stanja sme da da zaposlenom da otkaz ukoliko zaposleni odbije da dolazi na posao zbog gore navedenog, insistirajuci da I on zeli da radi od kuce?
      -Zavisno od firme/institucije i Statuta ili kog drugog opšteg pravnog akta firme, propisane su disciplinske mere za odbijanje izvršavanja svoje radne obaveze ili naloga nadležnog lica. Isto važi i u vanrednom stanju, osim ako opštim aktom nije drugačije propisano. Ako zaposleni insistira da radi od kuće a priroda posla mu to dozvoljava, onda da, to jeste diskriminacija, ali ako pozicija na kojoj se zaposleni nalazi jednostavno to ne dozvoljava, onda poslodavac može postupiti u skladu sa propisanim disciplinskim merama i propisati adekvatnu kaznu (koja može da rezultuje otkazom).

      Posto poslodavac nije obezbedio osnovne mere zastita za zaposlene, a zahtev odlazak na posao, ukoliko se desi da se zaposleni zarazi Korona virusom, da li moze da optuzi poslodavca I sudski zahteva naknadu ?
      -Na ovo pitanje je vrlo teško dati odgovor. Zašto? Teško je utvrditi mesto na kome se lice zarazilo virusom. Veštačenje je moguće izvesti, ali postoji ogroman broj faktora koji se mogu umešati. Prvo nije lako dokazati da nisu ispunjene osnovne mere zaštite za zaposlene. Drugo, niko ne garantuje da se vi nakon svog radnog vremena niste susreli sa licem koje je zaraženo COVID-19 virusom, te to ne ide u Vašu korist. Pored ovih, malo nabrojanih, postoji još mnogo faktora kojim bi mogli da se pozabave ili ADVOKATI ili MEDIJATORI ukoliko dođe do ove neželjene situacije – da se neko razboli.

      Svakako Vam PraviLaw savetuje da kontaktirate svog advokata ili da se sa poslodavcem dogovorite o procesu medijacije koja se nudi na sajtu PraviLaw.rs

      Ako sam nešto ispustio, molio bih Vas da u novom komentaru naglasite to ili mi se obratite putem kontakt forme na sajtu, odgovor će Vam stići u najkraćem mogućem roku.

      Srdačan pozdrav,
      Tadija Mitić – osnivač stranice PraviLaw

  2. Da li poslodavac u za vreme vanrednog stanja može da da zaposlenom otkaz ugovora o radu zbog smanjenog obima posla?

    1. Poštovana Jelena,
      Na našu žalost (građana Republike Srbije) na ovo pitanje nije moguće dati koncizan odgovor – za sada.

      Na osnovu člana 200. stav 6 Ustava Republike Srbije, Vlada RS uz supotpis predsednika Republike donela je Uredbu o organizovanju rada poslodavaca za vreme vanrednog stanja (“Sl. glasnik RS” br. 31/2020) od 16.03.2020. godine.

      Članovi 2. i 3. Uredbe, tiču se upućivanje na rad od kuće i koje su mogućnosti poslodavca u slučaju vanredne situacije. U članovima stoji sledeće:
      Član 2.
      Za vreme vanrednog stanja poslodavac je dužan da omogući zaposlenima obavljanje poslova van prostorija poslodavca (rad na daljinu i rad od kuće), na svim radnim mestima na kojima je moguće organizovati takav rad u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.
      Ako opštim aktom i ugovorom o radu nije predviđen način rada iz stava 1. ovog člana, poslodavac može rešenjem omogućiti zaposlenom obavljanje poslova van prostorija poslodavca, ukoliko mu to organizacioni uslovi dozvoljavaju.
      rešenje iz stava 2. ovog člana obavezno sadrži:
      1) trajanje radnog vremena;
      2) način vršenja nadzora nad radom zaposlenog.
      Poslodavac je dužan da vodi evidenciju o zaposlenima koji obavljaju rad van prostorija poslodavca.

      Član 3.
      Poslodavac čija je priroda delatnosti takva da nije moguće organizovati rad na način predviđen članom 2. ove uredbe, neophodno je da svoje poslovanje uskladi sa uslovima vanrednog stanja i to:
      – da, ukoliko je to moguće i ne iziskuje dodatna sredstva, organizuje rad u smenama, kako bi što manji broj zaposlenih i svih drugih radno angažovanih lica rad obavljao istovremeno u jednoj prostoriji,
      – omogući održavanje svih poslovnih sastanaka elektronskim, odnosno drugim odgovarajućim putem (video link, video poziv i dr.),
      – odloži službena putovanja u zemlji i inostranstvu, u skladu sa odlukom nadležnog organa o zabrani, odnosno privremenom ograničenju ulaska i kretanja.

      Dakle nigde se ne pominje uslovi za otkaz ugovora o radu (da li sme ili ne).

      Shodno tome, Zakon o radu ne poznaje pojam vanredno stanje ali član 179. stav 5 tačka 1) Zakona o radu (“Sl. glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odluka US, 113/2017 i 95/2018 – autentično tumačenje) jasno ističe da do otkaza može doći usled smanjenja obima posla.

      Dakle, Vlada je dala predloge poslodavcima ali, za sada, nije donela neke konkretnije mere kojima bi više obezbedila radnike (kako nam trenutno stanje pokazuje).

      Ukoliko je za Vaše radno mesto moguće obavljati rad od kuće, Vaš poslodavac ima dovoljan osnov da Vas uputi na isti (ako je to predviđeno Vašim ugovorom o radu ili gore pomenutim rešenjem). Ukoliko to nije slučaj, postoje neke od preporuka Vlade kako da se sačuvalo Vaše radno mesto i ispoštovalo očuvanje radnog mesta bezbednim po zdravlje i život zaposlenih (npr. rad u smenama).
      Međutim, zakon kao ni uredba, nigde konkretno ne sprečavaju poslodavca, da usled smanjenja obima posla (gde bi bilo neophodno da uloži dodatna sredstva) otkaže ugovor o radu, zaposlenom za čijim poslom je potpuno ili delimično prestala potreba.

      Još jednom, nakon svake donešene odluke Vašeg poslodavca i pre svake Vaše donesene odluke, kontaktirajte svog advokata ili predložite svom poslodavcu postupak medijacije (mirnog rešavanja situacije u kojoj se nalazite).

      Za sve savete i dodatne informacije, PraviLaw Vam stoji na raspolaganju! Pišite nove komentare ili se direktno obratite putem kontakt forme i dobićete odgovor u najkraćem mogućem roku.

      Srdačan pozdrav,
      Tadija Mitić – osnivač stranice PraviLaw

  3. Dobar dan! Mene zanima sledeća stvar.
    Kakav je status samohrane majke (sudskom odlukom) deteta od 5 godina u toku ovog vanrednog stanja?
    Radim u zdravstvenoj ustanovi koja se bavi rehabilitacijom ali ne kao medicinska sestra već kao fizioterapeut. Ćerka i ja živimo u zajednici sa mojim roditeljima koji imaju 67 i 69 godina i koji su hronični bolesnici i koji su u statusu samoizolacije zbog svojih godina i bolesti koje imaju.
    Unapred zahvalna na Vašem odgovoru
    Tamara

    1. Poštovana,
      Vi kao i svi drugi samohrani roditelji (samohrana majka, ali i samohrani otac), Vi ste trenutno u nezavidnom položaju.

      Uredbama i odlukama Vlade, koje su donete do sada, nije predviđeno rešenje za samohrane roditelje. Prema nezvaničnim saznanjima, Ministar finansija se obratio i uverio građane da će u najkraćem mogućem roku doneti odluku koja će bliže urediti Vaš položaj.
      Jedino što nam ostaje jeste da se uzdamo u rad državnih institucija da će što pre urediti Vaš pravni status, ali do tada je savet da nađete zajedničko rešenje sa svojim poslodavcem.
      Probajte da organizujete rad u smenama, koje su sa nepunim radnim vremenom. Obratite se ljudskoj strani Vašeg poslodavca i objasnite svoj problem, dok uredba Vlade ne stigne. Lepa reč i gvozdena vrata otvara.

      PraviLaw je uz Vas kao i većina građana Republike Srbije – samo strpljivo i bez preuranjenih odluka u doba vanrednog stanja.

      Srdačan pozdrav,
      Tadija Mitić – osnivač stranice PraviLaw

    1. Poštovani,
      Na Vašu a i na žalost svih građana Republike Srbije, ovakvi slučajevi su česti u zemlji i regionu.

      Za slučaj da ste prijavljeni, vi ne uživate prava kao i prijavljeni radnici, jer se zvanično ne vodite kao zaposleni. Niste potpisali ugovor koji Vam daje prava i obaveze iz radnog odnosa, na Vaš ne utiču opšti pravni akti firme/preduzeća (npr. Statut, Pravilnik o radu firme, itd).
      Vi ste najmanje zaštićena grupa u pogledu radno-pravnih odnosa.
      Svakako postoji nadležna inspekcija (npr. inspekcija rada) kojoj se možete obratiti za pomoć, zavisno od prirode Vašeg slučaja.

      Kontaktirajte svog advokata ili sa poslodavcem dođite do dogovora o pokretanju postupka medijacije, ako za tako nešto imate osnova. Pokušajte prvo mirno da rešite situaciju u kojoj se nalazite.

      Puno sreće u daljem radu i čuvajte svoje zdravlje ali i zdravlje drugih,
      Srdačan pozdrav,
      Tadija Mitić – osnivač stranice PraviLaw

  4. Bratislav Todorovic

    Postovani, nalazim se trenutno u Nemackoj gde sam na godisnjem odmoru i blokiran sam da se vratim na posao posto su otkazane sve vrste prevoza. Na koji nacin mogu da opravdam svoje odsustvo u firmi? Hvala na odgovoru.

    1. Poštovani,

      Vaša situacija je pravno gledano, veoma komplikovana.
      Moj savet Vam je da zahtevate da Vam pismeno izdaju dokument kojim se tvrdi da Vam nije dozvoljen izlazak iz države – što će Vam kod poslodavca poslužiti kao dokaz da zaista niste u mogućnosti da se vratite na svoje radno mesto.
      Takođe, kod poslodavca se pozovite i na Odluku o zatvaranju graničnih prelaza (“Sl. glasnik RS”, br. 25/2020, 27/2020 i 35/2020), te će vam to dodatno pojačati pravni osnov kada pravdate svoje odsustvo.

      Obratite se i svom advokatu vezano za ovo pitanje, za slučaj određenih komplikacija i nepredvidivih situacija.

      Srdačan pozdrav,
      Tadija Mitić – osnivač stranice PraviLaw

  5. Dobar dan. Zanima me da li majka deteta mlađeg od 12 god. ima prava da traži plaćeno odsustvo od poslodavca (u Javnom preduzeću ) za vreme trajanja vanrednog stanja, ukoliko njen suprug ima radnu obavezu i mora da radi u isto vreme?

    1. Poštovana,

      Kada je reč o plaćenom odsustvu, zavisno od vašeg kolektivnog ugovora, predviđeno je koliko dana možete iskoristiti u smislu plaćenog odsustva.
      Najčešće je to između 5 i 7 dana plaćenog odsustva ali ta cifra varira, zavisno od delatnosti i sektora u kojem radite (i njihovih posebnih kolektivnih ugovora).

      Što se tiče vaše situacije, kao ni za samohrane roditelje, država još nije donela konkretno rešenje. Kako sam u prethodnim odgovorima na pitanja naveo, čeka se nova uredba ili odluka, koju je nezvanično najavio Ministar finansija, ali do ovog trenutka, Vaše pitanje nije detaljnije uređeno.
      Savet bi Vam bio da se možda opredelite korišćenje neplaćenog odsustva dok se ovo pitanje ne reši (a verujemo svi da će se uskoro rešiti) i da se po rešavanju vašeg radno-pravnog statusa, vratite na plaćeno odsustvo, koje će vam, nadamo se, biti odobreno novom uredbom.

      Za slučaj da Vam se nešto protivpravno dogodi, obavezno kontaktirajte svog advokata ili dogovorite sa svojim poslodavcem da pokrenete postupak medijacije – mirnog rešavanja sporova, kojim ćete rešiti Vašu situaciju. Neophodno je da u doba krize i vanrednog stanja svi budemo pribrani i da rešim stvari na najmirniji mogući način.

      Srdačan pozdrav,
      Tadija Mitić – osnivač stranice PraviLaw

  6. Pingback: Prava i obaveze radnika za vreme vanrednog stanja

  7. Pingback: PraviLaw istorijat - Od sajta do udruženja – PraviLaw

  8. Pingback: Ugovor o radu – radni odnos – PraviLaw

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *